O se tasi o mea masani e mafaufau i ai le tele o tamaiti aʻoga faavaomalo aʻo filifilia le atunuʻu e suʻesuʻe ai o le saogalemu. O lea na faia ai suʻesuʻega e iloa ai nofoaga sili ona saogalemu e suʻesuʻe ai i fafo. Matou te iloa uma le taua o le saogalemu ma le taua tele o le iloa o le siosiomaga ma aganuu o lau suʻesuʻega filifilia i fafo atu o le atunuʻu.
I lenei tusiga, o le a tatou iloa nofoaga sili ona saogalemu e suʻesuʻe ai i fafo, le faʻamatalaga puupuu o atunuu taʻitasi ma ona tagatanuu. O loʻo faʻapipiʻiina foʻi i lenei tusiga le faʻavasegaina o atunuu pito i luga o Europa i le vaega saogalemu o le tagata lava ia o le Social Progress Index (SPI). E te le mana'o e fetu'una'i lou saogalemu ma o le a matou fesoasoani ia te oe i lena mea.
Lisi o Mataupu
Nofoaga Sili ona Saogalemu e su'esu'e ai i fafo
E ese mai le lelei ma le lelei o aoaoga, o le saogalemu o le atunuu o se itu e le tatau ona vaai maualalo i ai. Ose mea fa'anoanoa mo se tamaititi a'oga fa'ava-o-malo e alu atu i se atunu'u o lo'o i ai fa'alavelave ma fa'ai'u ai i le ma'imau meatotino po'o le mea e sili ona leaga, o le ola.
I le avea ai o se tamaititi aʻoga faavaomalo, e tatau ona e mafaufau i le solitulafono o le atunuʻu e te manaʻo e suʻesuʻe i ai, tulaga faʻapolokiki ma le saogalemu o feoaiga. O nei mea o le a faʻaopoopoina i lau faaiuga i le faaiuga a le atunuʻu o se tasi o nofoaga sili ona saogalemu e suʻesuʻe ai i fafo pe leai.
- Atonu e te fia iloa le Manaoga Kolisi mai Aoga Maualuga.
Lalo o 10 nofoaga sili ona saogalemu e suʻesuʻe ai i fafo mo tamaiti aoga faavaomalo.
1. TENIMARIKA
O Tenimaka o se atunuu i Nordic ma e tutusa le tuaoi ma Siamani, ua lauiloa aloaia o le malo o Tenimaka. O le fale mo le 5.78 miliona tagata, o loʻo i ai se atumotu e tusa ma le 443 motu ma matafaga mataʻutia i luga o laufanua laugatasi.
O tagatanuu o Tenimaka o ni tagata faauo e nonofo i nuu saogalemu ma e maualalo le solitulafono. O gagana e tautala ai o le Tenimaka ma le Igilisi.
O Tenimaka o se tasi o atunuu sili ona atinaʻe agafesootai ma tamaoaiga i le lalolagi, e maualuga tulaga o le soifuaga. O a'oa'oga Tenimaka e fou ma fa'ailoa agava'a i le lalolagi atoa. O le laumua o Copenhagen, e 770,000 tagata e talimalo i iunivesite e 3 ma isi a'oga maualuluga.
O lenei atunuu saogalemu mo tamaiti aʻoga faavaomalo e suʻesuʻe i fafo e tosina atu i le 1,500 International Students i tausaga taʻitasi ona o lona siosiomaga filemu.
E avea ma numera tasi o la matou lisi o nofoaga sili ona saogalemu e suʻesuʻe ai i fafo.
2. NIU SILA
O Niu Sila o se motu motu e tu i le Vasa Pasefika.
E aofia ai Matu ma Saute. O Niu Sila o se atunuu saogalemu e maualalo le solitulafono ma o se nofoaga sili ona lauiloa e suesue ai i fafo ma le toatele o tamaiti aoga faavaomalo ma o se tasi lea o atunuu sili ona leaga.
E te fefe i meaola? E le tatau ona e fai aua i Niu Sila, e leai se manu mataʻutia e te popole ai po o fea e manaia mo tagata pei o tatou.. lol.
O le afio'aga o Niu Sila o lo'o 'oloa fa'afefiloi aganu'u e amata mai i tagata Maori, Pakeha, Asia ma le Pasefika e fa'afeiloa'i tagata mai fafo. O lenei fa'alapotopotoga o lo'o i ai se igoa ta'uta'ua i le lalolagi mo su'esu'ega lelei ma le malosi foafoa o lo'o i ai se faiga fa'apitoa i a'oa'oga. E tusa ai ma le Global Peace Index, o Niu Sila e 1.15 'ai.
- Ia e iloa atili e uiga i le su'esu'e i totonu Niu Sila
3. AUSTRIA
Numera tolu i la matou lisi o nofoaga sili ona saogalemu e suʻesuʻe ai i fafo o Austria. O loʻo i totonu o Europa Tutotonu faʻatasi ai ma se faiga faʻaaoaoga maualuga maualuga ma se totogi maualalo maualalo e oʻo lava mo tamaiti aʻoga faavaomalo. O Austria o se tasi o atunuu sili ona mauoa i le lalolagi i tulaga o le GDP ma o se fale foi i luga o le 808 miliona tagata.
O lenei malo saogalemu mo tamaiti aʻoga o loʻo i ai tagata o loʻo tautatala i le tele o gagana o le gagana Siamani masani ma toetoe lava o tagata uma e lelei ile Igilisi. E faauo foi le nuu ma le maualalo tele o solitulafono. Na maua foi e Austria se togi o le 1.275, faatasi ai ma palota filemu ma le maualalo o auupega faaulufale mai e faavae i luga o le Global Peace Index.
4. IAPANA
Ua lauiloa Iapani o se motu motu i Asia i Sasaʻe lea e tu i le Vasa Pasefika. O le fale e sili atu i le 30 miliona tagata, o Iapani o loʻo i ai se aganuu ma measina i totonu o tagata. Ua tatou iloa uma ua maua e Iapani lana lava vaega o sauaga i taimi ua mavae.
Ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na lafoaʻia e Iapani ana aia tatau e faʻaalia ai taua ma avea ai Iapani ma nofoaga filemu ma sili ona lelei e suʻesuʻe ai. O tagatanuu o Iapani o loʻo i ai nei, ma o loʻo fiafia i le maualuga o le faʻamoemoe o le olaga i le lalolagi atoa ma le maualalo o le fananau mai ma le faitau aofaʻi o tagata matutua.
O Iapani e faʻamaualuga faʻalapotopotoga i faʻalapotopotoga, ma faʻamalosia ai le atunuʻu ina ia avea ma nofoaga sili ona saogalemu ma talia. Talu ai nei lava i le 2020, na faʻatulaga ai e le malo se faʻamoemoe e faʻafeiloaʻi le 300,000 tamaiti aʻoga faavaomalo.
I Iapani, o loʻo i ai tamaʻi ofisa leoleo e taʻua e tagata o le lotoifale "Koban". O lo'o fa'atulaga lelei i totonu o 'a'ai ma pitonu'u. E fa'ailogaina se malutaga saogalemu mo tamaiti a'oga aemaise lava tamaiti a'oga fa'ava-o-malo e mana'omia le fesili mo ni fa'atonuga pe fou i le eria. E le gata i lea, o lo latou auai i soo se mea i Iapani e faʻamalosia ai tagatanuu e lafo i totonu o meatotino leiloa, e aofia ai tupe. Matagofie sa'o?
E 1.36 le togi a Iapani i luga o le faasinoupu o le filemu o le lalolagi ona o le maualalo o le fasioti tagata ona e le mafai e tagatanuu ona maua a latou auupega. E manaia foi le le lelei tele o le latou felauaiga, aemaise lava nofoaafi saoasaoa.
- Atonu e te fia iloa pe aisea E Manatu Tagata Su'esu'e i Atunu'u E taugata.
5. KANATA
O Kanata o le atunuu lona lua tele i le lalolagi e faʻasoa lona tuaoi i saute ma le US ma North Western tuaoi ma Alaska. O le fale mo le 37 miliona tagata ma o le atunuu sili ona filemu i luga o le paneta ma se faitau aofaʻi faauo.
O se tasi o nofoaga sili ona saogalemu e suʻesuʻe ai i fafo mo tamaiti aʻoga faavaomalo, maua se mea mo tagata uma ma e toetoe a le mafai pe a le mafai ona le fiafia.
6. SWETENA
Ua faia e Suetena le numera 6 i luga o la matou lisi o loʻo i ai le aofaʻi o 300,000 tamaiti aʻoga faavaomalo o loʻo aʻoga i ai. Ua ofoina atu e Suetena se siosiomaga faʻaleaganuʻu eseese mo tamaiti aoga uma.
Ose atunu'u manuia ma fa'afeiloa'i e ofoina atu le tele o avanoa tau a'oa'oga, galuega ma taimi paganoa i tagata uma. Ua va'aia Suetena o se atunu'u fa'ata'ita'i i le to'atele ona o lona to'afilemu ma le faauo fa'atasi ma lona tamaoaiga mautu.
7. IRAlani
Aialani o se motu motu lea o se fale mo le 6.5 miliona tagata i le lalolagi. Ua iloa o le motu lona lua e sili ona to'atele tagata i Europa. O Aialani e fa'afeiloa'i le faitau aofa'i o tagata, o se atunu'u la'ititi e tele lona loto e pei ona ta'ua e le to'atele. Ua fa'aluaina le fa'ailoga o le atunu'u sili ona fa'auo i le lalolagi ma se si'osi'omaga e tautala fa'aPeretania.
8. ICELAND
O Iceland foi o se motu motu o loʻo i le itu i matu o le Vasa Atelani. Talu mai le 2008, ua fa'aigoaina lenei atunu'u o le atunu'u sili ona to'afilemu i le lalolagi ma o le nofoaga pito sili ona manaia mo turisi mai vaega eseese o le lalolagi.
O lenei nofoaga saogalemu mo tamaiti aʻoga e maualalo le aofaʻi o le fasioti tagata, toʻaitiiti tagata i le falepuipui (i le tagata taʻitoʻatasi) ma nai mea faatupu faalavelave. Iceland ei ai le tulaga o le 1.078 i le faasinoupu filemu ma avea ai ma nofoaga filemu. Ose su'esu'ega lelei i fafo mo tamaiti aoga.
9. REPULIKA SEKI
O se tasi o nofoaga sili ona saogalemu e suʻesuʻe ai i fafo, o loʻo i ai le 1.375 points mo le maualalo o tupe faʻaalu a le militeri ona o le maualalo o solitulafono ma nai gaioiga o solitulafono sauā.
Czech Republic e alu i le maila faaopoopo e faʻamautinoa le saogalemu o ana tagata asiasi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o pou moli uma i Prague e ono-numera numera o loʻo faʻapipiʻi ile mata. Atonu e te fesili pe o le a le uiga o nei numera? Ia, o le mea lea, atonu e te manaʻomia se fesoasoani mai le leoleo poʻo le faʻalavelave faʻafuaseʻi, o tulafono o loʻo i luga o pou moli o le a aoga, ma e mafai ona e faʻamaonia lou nofoaga pe a fesiligia pe le mafai ona e tuʻuina atu se tuatusi saʻo.
10. FINIlani
E iai le anavatau a lenei atunuu, “ola ma ia ola” ma e ofo tele i le usita’i o tagatānuu o lenei atunuu i lea anavatau e maua ai le filemu, faaleuo ma le talileleia o le siosiomaga. Manatua, i le Global Peace Index, o atunuu o loʻo i ai tulaga taua o le 1 o atunuʻu toʻafilemu ae oi latou o loʻo i ai tulaga taua o le 5 e le o ni atunuʻu filemu ma e le o aofia ai i le vaega o nofoaga sili ona saogalemu e suʻesuʻe ai i fafo.
- Atonu e te fia iloa pe faapefea ona e atamai.
Itulagi sili ona saogalemu i le lalolagi e suʻesuʻe i fafo
O Europa e masani ona manatu o le itulagi sili ona saogalemu i le lalolagi ma ona o lena, o le tele o atunuu o loʻo mafaufauina e tamaiti aʻoga faavaomalo e suʻesuʻe i fafo.
E pei ona taʻua i le folasaga o lenei tusiga, o loʻo ia i matou le faʻavasegaina o atunuu pito i luga 15 Europa i le vaega "Saogalemu Faaletagata" o le Social Progress Index (SPI). Ina ia faʻavasega se atunuʻu o se tasi o nofoaga sili ona saogalemu e suʻesuʻe ai i fafo, SPI e faʻatatau i mea taua e tolu; fua o solitulafono, saogalemu o feoaiga ma le mautu faapolokiki.
- E mafai ona e iloa le auala e Talosaga mo sikolasipi e suʻesuʻe i fafo.
O lo'o i lalo atunu'u e maualuga SPI i Europa:
- Iceland - 93.0 SPI
- Nouei - 88.7 SPI
- Netherlands (Holani) - 88.6 SPI
- Suiselani - 88.3 SPI
- Ausetalia – 88.0 SPI
- Aialani – 87.5 SPI
- Tenimaka – 87.2 SPI
- Siamani – 87.2 SPI
- Suetena - 87.1 SPI
- Czech Republic – 86.1 SPI
- Slovenia – 85.4 SPI
- Potukale - 85.3 SPI
- Slovakia – 84.6 SPI
- Polani - 84.1 SPI
Aisea e le o iai Amerika i le Lisi?
Atonu e te mafaufau pe aisea e le o lisiina ai le atunuu sili ona lauiloa ma miti a tagata uma i la matou lisi ma i luga o le 15 pito sili ona saogalemu nofoaga e suʻesuʻe ai i fafo e faʻavae ile GPI ma le SPI.
Ia, e tatau ona e faitau pea e iloa ai.
Amerika e le o se tagata ese i solitulafono. O le tele o atugaluga mo le saogalemu o loʻo i ai i tamaiti aʻoga faavaomalo o le a fesoʻotaʻi pea ma solitulafono ma se faʻamataʻu faʻamataʻu o le a afaina i solitulafono. Ae paga lea, e moni o Amerika e mamao mai le atunuu sili ona saogalemu i le lalolagi mo tagata faimalaga ma tamaiti aʻoga e faʻatatau i fuainumera.
Ile va'aiga lautele i le Global Peace Index o le 2019, fuaina le filemu ma le saogalemu lautele o le tusa ma le 163 atunuu i le salafa o le kelope, o le Iunaite Setete o Amerika e 128th. O le mea e ofo ai, o Amerika o loʻo i lalo ifo o Aferika i Saute tulaga 127th ae naʻo luga aʻe o Saudi Arabia tulaga 129th. I le tuʻuina atu o lenei mea, o atunuʻu e pei o Vietnam, Cambodia, Timor Leste ma Kuwait, e maualuga uma i luga aʻe o Amerika ile GPI.
A tatou vaʻavaʻai vave i le tau o solitulafono i totonu o Amerika, o lenei atunuʻu tele ua matua paʻu lava talu mai le amataga o le 1990s. O lona uiga, o Amerika sa i ai "le maualuga maualuga o le falepuipui i le lalolagi" ma sili atu i le 2.3 miliona tagata na falepuipui i le 2009 na o ia. E le o se fuainumera lelei lea e te ioe i ai ma matou.
O le taimi nei o le tele lava o nei solitulafono o le gaoi, faaoolima ma le solitulafono o meatotino e aofia ai le talepe fale ae le galo le faaopoopo i ai o soligatulafono.
E tatau foi ona tuu atu i ai le tulaga o solitulafono a Amerika e sili atu le maualuga nai lo isi atunuu atia’e aemaise atunuu o Europa.
O nofoaga o loʻo faia ai nei solitulafono o se mea e tatau ona mafaufau i ai pe a filifili e suʻesuʻe i fafo i Amerika. E taua tele le maitauina o nei solitulafono e eseese e faalagolago i le alalafaga ma le nofoaga o loʻo e manaʻo e suʻesuʻe ai, ma taulaga tetele e sili atu le maualuga o solitulafono nai lo nuʻu i tua.
O lea ua e iloa pe aisea e le mafai ai e lau miti moemiti ona faia i la matou lisi o nofoaga sili ona saogalemu e suʻesuʻe ai i fafo. E mana'omia e le World Scholar's Hub se su'esu'ega saogalemu i fafo.