ʻO nā papa hoʻonaʻauao mua ma Nigeria e kamaʻilio e pili ana i nā hoʻonohonoho hoʻonaʻauao i hāʻawi ʻia no nā keiki o 3 a hiki i 5 mau makahiki; i ka hoʻomākaukau ʻana i ko lākou komo ʻana i ke kula haʻahaʻa. Ua like kēia ma nā ʻāina ʻē aʻe e hāʻawi nei i kēia papahana no ka laʻana, Kanaka.
Ma kēia ʻatikala ma World Scholars Hub, e lawe mākou iā ʻoe i nā kula 5 kiʻekiʻe e hāʻawi ana i ka hoʻonaʻauao kamaliʻi ma Nigeria, a me nā papa e pili ana i kēia papahana.
E kaʻana like mākou i nā kumuhana e pono ai e aced i kekahi mau hoʻokolohua Nigerian ma mua o kou hiki ke komo i loko o ke kulanui, e hoʻomaka ana mai JAMB.
Ke hoʻopuni nei i kēia ʻatikala, e kaʻana aku mākou iā ʻoe, nā pōmaikaʻi o nā papa hoʻonaʻauao ʻōpio ma Nigeria. No laila e hoʻomaha a hopu i ka ʻike āu e pono ai.
E ʻoluʻolu, ʻaʻole i kaupalena ʻia kēia mau kula i helu ʻia ma kēia wale nō, akā he nui nā kula e hāʻawi ana i nā papa hoʻonaʻauao kamaliʻi ma Nigeria.
Table of Contents
ʻO nā kula kiʻekiʻe 5 e hāʻawi ana i nā papa hoʻonaʻauao ʻōpio ma Nigeria
Hiki ke aʻo ʻia ka hoʻonaʻauao ʻana ma lalo o ke keʻena o ka ʻOihana Hoʻonaʻauao ma nā Kulanui ʻo Nigerian:
1. Kulanui o Nigeria (UNN)
Location: Nsukka, Enugu
Loaʻa: 1955
No ke Kulanui:
Ua hoʻokumu ʻia e Nnamdia Azikwe i ka makahiki, 1955 a wehe ʻia ma ka lā 7 ʻOkakopa, 1960. ʻO ke Kulanui o Nigeria ka mua piha o ka ʻōiwi a me ke kulanui autonomous mua ma Nigeria, i hoʻohālike ʻia ma ka ʻōnaehana hoʻonaʻauao ʻAmelika.
ʻO ia ke kulanui hāʻawi ʻāina mua ma ʻApelika a ʻo ia kekahi o nā kula kaulana ʻo 5 ma Nigeria. Aia i ke kulanui he 15 Faculties a me 102 mau keʻena kula. He 31,000 ka nui o nā haumāna.
ʻO ka papahana ma ka Early Childhood Education e hoʻopiha i ka ʻāpana honua no ka hoʻomaʻamaʻa ʻana i nā ʻoihana no kēia pae o ka hoʻonaʻauao. He nui nā pahuhopu o kēia papahana, ma waena o kēia mau mea; hana i nā kumu hoʻonaʻauao hiki ke hoʻokō i nā pahuhopu aupuni o ka pae hoʻonaʻauao kamaliʻi, a hoʻomaʻamaʻa i nā ʻoihana i hoʻomaopopo i nā ʻano kumu o nā keiki ʻōpio o ka makahiki hoʻonaʻauao kamaliʻi.
Nā Papa Hoʻonaʻauao Kamaliʻi ma ke Kulanui o Nigeria
ʻO nā papa i aʻo ʻia ma kēia papahana ma UNN penei:
- Moolelo o ka Hoʻonaʻauao
- ʻO ke kumu a me ka ulu ʻana o ka hoʻonaʻauao kamaliʻi
- Introduction to Education
- ʻO ka hoʻonaʻauao kula kamaliʻi ma nā hui kuʻuna ʻApelika
- Papa Hoonaauao Kamali'i 1
- Pāʻani a me ke aʻo ʻana
- Kaiapuni a me ka Hooulu ana o ke Keiki Kamali'i
- Nānā a me ka loiloi o nā kamaliʻi liʻiliʻi
- Hoʻomohala ʻana i ka pilina home a me ke kula
- Philosophy of Education a me nā mea hou aku.
2. Kulanuiʻo'Ibadan (UI)
Location: ʻO'Ibadana
Loaʻa: 1963
No ke Kulanui:
He kulanui noiʻi lehulehu ke Kulanui o Ibadan (UI). Ua kapa ʻia ʻo ia ʻo University College Ibadan, kekahi o nā kula nui i loko o ke Kulanui o Lākana. Akā i ka makahiki 1963, ua lilo ia i kulanui kūʻokoʻa. Ua lilo pū ʻo ia i ke kula kiʻekiʻe loa ma ka ʻāina. Eia kekahi, he 41,763 ka heluna haumāna o UI.
Ke aʻo ʻana ʻo Early Childhood Education ma UI i nā haumāna e pili ana i ke keiki Nigerian, a pehea e hoʻomaopopo ai a kamaʻilio pū me lākou. Eia kekahi, ua aʻo ʻia ka noi ʻana o ka ʻenehana i ka hoʻonaʻauao keiki.
Nā Papa Hoʻonaʻauao Kamaliʻi ma ke Kulanui o Ibadan
ʻO nā papa i aʻo ʻia ma kēia papahana ma UI penei:
- Moʻolelo o ka hoʻonaʻauao a me ke kulekele Nigerian
- Nā Kumu a me nā ʻano o nā ʻano noiʻi mōʻaukala a me nā Philosophical
- ʻEpekema a me ʻenehana i ka hoʻonaʻauao kamaliʻi
- Moʻolelo kamaliʻi
- Hana me nā keiki Nā Pono hou
- Kamali'i ma ke ano he oihana
- ʻO ka hoʻonaʻauao kamaliʻi hoʻohui
- Hana pū me nā ʻohana a me nā Kaiāulu
- Hoʻohālikelike ʻAmelika
- Nā papahana hoʻonaʻauao ʻōpio ma Nigeria a me nā ʻāina ʻē aʻe
- Ka ʻona ʻona o ka Hoʻonaʻauao
- Nā Kumu Aʻo Kamaliʻi Kamaliʻi III a me nā mea hou aku.
3. Kula Nui ʻo Nnamdi Azikwe (UNIZIK)
Location: Awka, Anambra
Loaʻa: 1991
No ke Kulanui:
ʻO ke Kulanui ʻo Nnamdi Azikiwe, ʻo Awka i ʻike ʻia ʻo UNIZIK he kulanui federal ma Nigeria. Aia ʻelua mau pā kula ma ka mokuʻāina ʻo Anambra, kahi i loaʻa ai kona pā kula nui ma Awka (ke kapikala o Anambra State) aʻo ka pā kula ʻē aʻe aia ma Nnewi. He 34,000 mau haumāna ka nui o kēia kula.
ʻO ka papahana hoʻonaʻauao kamaliʻi e kālele ana i ke ʻano ʻōnaehana o ka nānā ʻana a me ka hoʻopaʻa ʻana i ka ulu ʻana a me ka ulu ʻana o nā keiki liʻiliʻi o 2-11 mau makahiki i loko o kahi hale mālama kamaliʻi a me nā hoʻonaʻauao hoʻonaʻauao-Center mālama keiki, nursery a me nā kula haʻahaʻa.
Nā Papa Hoʻonaʻauao Kamaliʻi ma ke Kulanui ʻo Nnamdi Azikiwe
ʻO nā papa i aʻo ʻia ma kēia papahana ma UNIZIK penei:
- Nā Pāʻoihana Noi
- Psychology hoʻonaʻauao
- ʻEnehana ʻenehana
- Kālaiʻa a me ke aʻo ʻana
- Filosopi o ka Hoʻonaʻauao
- Ka ʻona ʻona o ka Hoʻonaʻauao
- Aʻo Micro 2
- Aʻo palapala ma ka hoʻonaʻauao mua a me ka hoʻonaʻauao kula mua
- ʻepekema i nā makahiki mua
- ʻO ke aʻo ʻana i ka makemakika ma ka hoʻonaʻauao mua a me ke kula haʻahaʻa 2
- ʻO ke keiki Nigerian 2
- Theory of Educational Development in Nigeria
- Ana & loiloi
- ʻOihana Hoʻonaʻauao & Hoʻokele
- Alakaʻi & ʻsellelo aʻoaʻo
- Hoʻolauna i ka Hoʻomaʻamaʻa Kūpono
- Ke alakaʻi ʻana i ke ʻano o nā keiki
- Manao o ECCE Center, a me na mea hou aku.
4. Kulanui o Jos (UNIJOS)
Location: Plateau, Jos
Loaʻa: 1975
No ke Kulanui:
Ua kapa ʻia ʻo University of Jos, UNIJOS he kulanui aupuni ma Nigeria a ua hoʻokumu ʻia mai ke kulanui o Ibadan. Aia ka heluna haumāna ma mua o 41,000.
Aia kēia papahana i ka hoʻomākaukau ʻana i nā kumu ma nā papahana like ʻole ma Arts & Social Science Education, Science and Technology Education a me Special Education ma ka diploma, undergraduate a post-graduate level.
Nā Papa Hoʻonaʻauao Kamaliʻi ma ke Kulanui o Jos
ʻO nā papa i aʻo ʻia ma kēia papahana ma UNIJOS penei:
- ʻO nā loina a me nā kūlana ma ECE
- Nānā a me ka loiloi ma ECPE
- Nā Kaʻina Helu i ka ʻImi Hoʻonaʻauao
- Nā Pāʻoihana Noi
- Psychology hoʻonaʻauao
- ʻEnehana ʻenehana
- Kālaiʻa a me ke aʻo ʻana
- Filosopi o ka Hoʻonaʻauao
- Ka ʻona ʻona o ka Hoʻonaʻauao
- Ke aʻo ʻana o ka Micro
- Nā ʻano aʻo ma ka hoʻonaʻauao kumu mua
- Ka Ulu a me ka Hoʻomohala ʻana o nā keiki
- Aʻo palapala ma ka hoʻonaʻauao mua a me ka hoʻonaʻauao kula mua
- ʻEpekema i nā makahiki mua a me nā mea hou aku.
5. Ke Kula Nui o National Open o Nigeria (NOUN)
Location: Lagos
Loaʻa: 2002
No ke Kulanui:
ʻO ka National Open University of Nigeria he Federal Open and Distance Learning institution, ʻo ia ka mea mua o kāna ʻano ma ka sub-region West Africa. ʻO ia ke kula nui loa o Nigeria e pili ana i ka helu haumāna me kahi kino haumāna o 515,000.
Nā Papa Hoʻonaʻauao Kamaliʻi ma National Open University of Nigeria
ʻO nā papa i aʻo ʻia ma kēia papahana ma NOUN penei:
- Nā mākau noi polokalamu
- ʻO ke ʻano o ka ʻōlelo Pelekane hou I
- ʻOihana i ke aʻo ʻana
- Moolelo Hoonaauao
- Introduction To Foundation of Education
- Hoʻoulu keiki
- Nā ʻano noiʻi kumu ma ka hoʻonaʻauao
- Introduction To Philosophy of Early Childhood Education
- Malama Ola I na Makahiki Makahiki
- Papa Haʻawina Pelekania Kumu a me nā ʻano
- Nā Kaʻina Haʻawina Matematika Kumu
- ʻEnehana ʻenehana
- Hoʻohālikelike ʻAmelika
- Loiloi & Manaʻo Hoʻomaʻamaʻa Aʻo
- Ke kumu a me ka hoʻomohala ʻana o ECE
- Hoʻoulu ʻana i nā mākau kūpono i nā keiki
- Ke alakaʻi a me ka ʻōlelo aʻo 2
- Introduction To Social Studies
- Nā pāʻani a me ke aʻo ʻana a me nā mea hou aku.
Pono nā kumuhana e aʻo i ka hoʻonaʻauao ʻōpio ma Nigeria
Ma kēia kau, e papa inoa mākou i nā kumuhana e pili ana i nā hoʻokolohua e pono ai ka haumāna e kākau a loaʻa i kahi helu maikaʻi ma mua o ke komo ʻana i ke kulanui o kā lākou koho. E hoʻomaka mākou me JAMB UTME a hoʻomau i nā poʻe ʻē aʻe.
Pono nā kumuhana no JAMB UTME
Ma kēia hoʻokolohua, koi ʻia ka ʻōlelo Pelekania no kēia papa. He ʻekolu hui kumuhana ʻē aʻe e pono ai ke aʻo ʻana i ka Hoʻonaʻauao Kamaliʻi ma lalo o ke Kumu Hoʻonaʻauao ma nā Kulanui ma luna. Aia kēia mau kumuhana i ʻekolu mau kumuhana mai ka Arts, Social Science, a me Pure Science.
Nā Koina kumuhana no O'Level
ʻO ka hui ʻana o ke kumuhana O'level a me nā koi e pono ai ke aʻo ʻana i ka Hoʻonaʻauao Kamaliʻi; 'Elima 'O' pae 'ai'ē me ka 'ōlelo Pelekania.
Nā Koina kumuhana no ke komo pololei
ʻO kēia nā koi e pono ai ʻoe e hoʻokō no ka loaʻa ʻana o ke komo komo ʻana e aʻo i ka Early Childhood Education, ʻo ia inā ʻaʻole ʻoe i manaʻo e hoʻohana i ka UTME. Pono ka haumāna; ʻelua 'A' pae i koho ʻia mai nā kumuhana pili. Hiki i kēia mau kumuhana pili ke ʻepekema Primary, Health Science, Biology, English, Mathematics, Physics and Integrated Science.
Nā pōmaikaʻi o nā papa hoʻonaʻauao ʻōpio ma Nigeria
1. Hoʻomaikaʻi ʻo ia i ka Social Skills
Pono ʻoe e ʻike i kēlā, makemake nā keiki liʻiliʻi e pāʻani a kamaʻilio me kā lākou mau hoa kāne, a hāʻawi ke kula kula i ka manawa e hana ai pēlā.
Ma waho aʻe o ke kaiapuni, hiki i nā keiki ke loaʻa nā mākau koʻikoʻi e hiki ai iā lākou ke hoʻolohe i kekahi i kekahi, hōʻike i nā manaʻo, hana hoaaloha, a hui pū.
ʻO kahi pōmaikaʻi nui o nā mākau pilikanaka i ka hoʻonaʻauao kamaliʻi ma Nigeria ʻo ia ka hana nui i ka hoʻomaʻamaʻa ʻana i ka holomua o ka haumāna ma ka heluhelu ʻana a me ka makemakika ma o ka hoʻohuli pono ʻana i ka hoʻoikaika ʻana, ʻo ia hoʻi ka pili ʻana i ke komo ʻana.
2. Hoʻokumu ia i ka makemake e aʻo
Maliʻa paha he kūʻē iki i kēia manaʻo, akā he ʻōlelo ʻoiaʻiʻo. ʻO nā haumāna e loaʻa ana i ka hoʻonaʻauao kamaliʻi maikaʻi ma Nigeria ua hōʻike ʻia ʻoi aku ka hilinaʻi a me ka ʻimi noiʻi, kahi e hoʻomaikaʻi ai lākou i ke kula haʻahaʻa.
ʻO ke aʻo ʻana i nā keiki ʻōpio Nigerian i ka hoʻonaʻauao kamaliʻi e kōkua iā lākou e aʻo pehea e hoʻokele ai i nā pilikia a kūkulu i ke kūpaʻa i nā wā pilikia. E ʻike ʻoe i nā haumāna e hoʻomaka ana i ke kula mai ke kula kamaliʻi e noho maʻalahi i ke kula a loaʻa iā lākou ka hoihoi no ka wā lōʻihi e aʻo i nā mea like ʻole, e like me ke mele, ke keaka, ke mele a pēlā aku.
3. Paipai ia i ka Holistic Development
ʻO ke aʻo ʻana i ka hoʻonaʻauao ʻōpio ma Nigeria i nā keiki liʻiliʻi e hāʻawi i kahi kumu ikaika no ko lākou ulu ʻana. Kōkua ia i ke kūkulu ʻana i ka mākaukau noʻonoʻo, kino, pilikanaka a me ka manaʻo o ke keiki e hoʻomākaukau ai iā lākou no nā pilikia o ke ola.
4. Hoʻonui i ka hilinaʻi iā ʻoe iho
Ma o ka launa pū ʻana me nā keiki a me nā kumu ʻē aʻe, hoʻomohala nā keiki i ka noʻonoʻo maikaʻi a me ka ʻike iā lākou iho. ʻO ke keiki i ʻekolu mau makahiki, ke hoʻohālikelike ʻia me nā keiki ʻē aʻe i ʻoi aku ka nui, e hōʻike ʻia i kahi pae o ka wiwo ʻole a me ka haʻi ʻōlelo - ʻo ia ka hopena o ke aʻo ʻana i ka hoʻonaʻauao kamaliʻi.
5. Hoʻonui ia i ka nānā ʻana
ʻAʻole ia he mea hou ka ʻike ʻana, paʻakikī nā keiki liʻiliʻi i ka nānā ʻana i loko o ka lumi papa, ʻoi aku ka nui o ka makahiki 3 a hiki i ka 5 makahiki. ʻO ka lōʻihi o ka manawa e noʻonoʻo ai nā keiki kula kamaliʻi he mea hopohopo mau i nā kumu aʻo a me nā kumu.
Eia nō naʻe, inā e aʻo ʻia nā keiki liʻiliʻi i ka hoʻonaʻauao kamaliʻi ma Nigeria i ka wā ʻōpio, e kōkua kēia i ka hoʻonui ʻana i ko lākou nānā.
Eia kekahi, he mea koʻikoʻi ka mākau kaʻa kaʻa i nā kamaliʻi - ʻo kekahi mau hana e like me ke pena kiʻi, ke kaha kiʻi, ka pāʻani ʻana me nā mea pāʻani hiki ke hele lōʻihi i ka hoʻomaikaʻi ʻana i ko lākou nānā.
I ka hopena, nui nā pono ʻē aʻe o ka hoʻonaʻauao kamaliʻi ma Nigeria. Manaʻo ʻia nā kumu aʻo e hoʻolauna i ka hoʻonaʻauao kamaliʻi i kā lākou papa aʻo a me ke komo ʻana i ka hoʻonaʻauao kamaliʻi maikaʻi ma Nigeria.
E like me kā mākou i ʻōlelo ai ma mua i ka wā i hoʻomaka ai mākou i kēia ʻatikala, ʻoi aku ka nui o nā kula e hāʻawi ana i nā papa hoʻonaʻauao kamaliʻi ma Nigeria. Lana ko mākou manaʻo he mea maikaʻi kēia ʻatikala a makemake mākou e pōmaikaʻi nui ʻoe i kāu ʻimi e lilo i kumu aʻo maikaʻi aʻe.
ʻAe, inā makemake ʻoe e aʻo i ka hoʻonaʻauao ʻōpio ma ka pūnaewele, aia nā kolamu e hāʻawi nei i kēia papahana. He ʻatikala kā mākou no kēlā, no ʻoe wale nō. No laila hiki iā ʻoe ke nānā iā ia maanei.