2023 A'oga Tuto'atasi ma A'oga Maualuga Maualuga i le Lalolagi

0
4881
A'oga maualuga tuma'oti ma aoga maualuga a le malo i le lalolagi
A'oga maualuga tuma'oti ma a'oga lautele i le lalolagi

O le tulaga lelei o a'oa'oga e maua e tamaiti a'oga o lo'o lesitala i a'oga maualuluga i le lalolagi e mautinoa lava le tele o a'afiaga lelei i a latou fa'atinoga o a'oa'oga pe a latou ulufale atu i a'oga maualuluga.

O le mafuaaga lena e taua ai le iloa ma le lesitala i aoga maualuga sili ona lelei i le lalolagi, aua o aʻoaʻoga maualuga e faʻamautinoa i nei aʻoga maualuga. E mafua lenei mea ona o le "tulaga lelei o aʻoaʻoga" o se tasi lea o mea taua e mafaufauina aʻo leʻi faʻavasegaina soʻo se aʻoga.

E tāua tele aʻoaʻoga ma e tatau ona maua e tamaiti uma le avanoa i aoaoga lelei. I le avea ai ma Matua, o le lesitalaina o lau tama/fanau i se aoga lelei e tatau ona ave i ai le faamuamua. O le tele o matua ua le mafai ona ave a latou fanau i aoga lelei ona o le taugata o pili aoga.

Ae ui i lea, e tele naua avanoa sikolasipi mo tamaiti aoga maualuga, ma le tele o a'oga a le malo e ofoina atu a'oa'oga e leai ni a'oga.

Ae matou te leʻi lisiina aʻoga maualuga sili i le lalolagi, sei matou faʻasoa atu ia te oe nisi o uiga o se aoga maualuga lelei.

O le a le mea e fai ai se Aoga Maualuga Lelei?

O se Aoga Maualuga Lelei e tatau ona i ai uiga nei:

  • Faiaoga Tomai

O a'oga maualuluga lelei e lava faiaoga fa'apolofesa. E tatau i faiaoga ona maua le agavaa ma le poto masani faaleaoaoga.

  • Siosiomaga A'oa'oga Lelei

A'oga maualuluga lelei e iai si'osi'omaga fa'aa'oa'oina lelei. E a'oa'oina tamaiti a'oga i si'osi'omaga to'afilemu ma fa'aa'oa'oina.

  • Manuia Fa'atinoga I Su'ega Fa'ata'atia

O se Aoga Lelei e tatau ona i ai se faʻamaumauga o faʻatinoga sili ona lelei i suʻega faʻapitoa e pei o le IGCSE, SAT, ACT, WAEC ma isi.

  • Gaoioiga faʻaopoopo

O se A'oga Lelei e tatau ona fa'amalosia gaioiga fa'aopoopo e pei o ta'aloga, ma le mauaina o tomai.

30 Aoga Maualuga Sili i le Lalolagi

E iai a'oga maualuga a le malo ma a'oga tuma'oti i le lalolagi.

Ua matou lisiina aoga maualuga sili i le lalolagi i nei vaega e lua.

O i latou nei o lo'o i lalo:

15 A'oga Maualuga Tuma'oti Sili i le Lalolagi

Lalo o se lisi o le 15 sili ona maualuga aʻoga maualuga i le lalolagi:

1. Phillips Academy – Andover

  • nofoaga: Andover, Massachusetts, US

E uiga i Phillips Academy - Andover

Fa'atūina i le 1778, o le Phillips Academy ose a'oga tuto'atasi, tu'ufa'atasia a'oa'oga mo tamaiti a'oga fa'ato'a ma aso.

O le Phillips Academy na amata e na'o le a'oga tama ma avea ma a'oga fa'atasi i le 1973, ina ua tu'ufa'atasia ma le Abbot Academy.

I le avea ai o se aʻoga sili ona filifilia, o le Phillips Academy e naʻo se pasene itiiti o tagata talosaga e talia.

2. Le Aʻoga a Hotchkiss

  • nofoaga: Lakeville, Connecticut, US

E uiga i le A'oga Hotchkiss

O le A'oga Hotchkiss ose a'oga tuto'atasi ma a'oga aso, e talia tamaiti a'oga i vasega 9 i le 12 ma se vaega to'aitiiti o le au fa'au'u, na fa'atuina i le 1891.

E pei lava o le Phillips Academy, o le Hotchkiss School na amata foi e na o le aʻoga tama ma avea ma aʻoga i le 1974.

3. Sydney Grammar School (SGS)

  • nofoaga: Sini, Ausetalia

E uiga i Sydney Grammar School

Sydney Grammar School ose a'oga fa'alelalolagi tuto'atasi mo tama. Na faavaeina e se Tulafono a le Palemene i le 1854, na tatalaina aloaia ai le Sydney Grammar School i le 1857. Sydney Grammar School o se tasi lea o aʻoga tuai i Ausetalia.

O tagata talosaga e faia se su'esu'ega ulufale a'o le'i fa'atagaina i latou ile SGS. E ave le fa'amuamua i tamaiti a'oga mai St. Ives po'o Edgecliff a'oga sauniuni.

4. Aʻoga Ascham

  • nofoaga: Edgecliff, Sini, Niu Saute Uelese, Ausetalia

E uiga i Ascham School

Fa'atūina ile 1886, ole A'oga Ascham ole a'oga tuto'atasi, e le fa'alotu, aso ma a'oga nofotumau mo teine.

E fa'aaogaina e le A'oga a Ascham le Fuafuaga Dalton - ose a'oa'oga maualuga e fa'atatau i a'oa'oga ta'ito'atasi. I le taimi nei, e na'o Ascham le a'oga i Ausetalia o lo'o fa'aogaina le Dalton Plan.

5. Geelong Grammar School (GGS)

  • nofoaga: Geelong, Vitoria, Ausetalia

E uiga i Geelong Grammar School

Geelong Grammar School ose Anglican tuto'atasi-a'oa'oga fa'atasi ma a'oga aso, fa'atūina i le 1855.

Ua ofoina atu e le GGS se International Baccalaureate (IB) poo le Victorian Certificate of Education (VCE) i tamaiti matutua.

6. Notre Dame International High School

  • nofoaga: Verneuil-sur-seine, Farani

E uiga i Notre Dame International High School

O le Notre Dame International High School o se aoga faavaomalo a Amerika i Farani, na faavaeina i le 1929.

O lo'o tu'uina atu ai gagana e lua, a'oga sauniuni a le kolisi i tamaiti a'oga i vasega 10 i vasega 12.

O lo'o iai le avanoa a le A'oga mo tagata e le o ni Falani e a'oa'oina ai le gagana Falani ma le aganu'u. E aʻoaʻoina tamaiti aʻoga i se aʻoaʻoga a Amerika.

7. Leysin American School (LAS)

  • nofoaga: Leysin, Suiselani

E uiga i Leysin American School

Leysin American School o se aʻoga tutoʻatasi tutoʻatasi e taulaʻi atu i sauniuniga a le iunivesite mo vasega 7 i le 12, faʻavae i le 1960.

LAS e tuʻuina atu i tamaiti aʻoga le International Baccalaureate, AP, ma polokalame tipiloma.

8. Kolisi Fa'ava-o-malo a Chavagnes

  • nofoaga: Chavagnes-en-Paillers, Farani

E uiga i Chavagnes International College

O le Kolisi Fa'ava-o-malo a Chavagnes o se aoga nofotumau a tama i Farani, na faavaeina i le 1802 ma toe faavaeina i le 2002.

Ole ulufale ile Chavagnes International College e fa'avae ile fa'amalieina o fa'amatalaga mai faia'oga ma fa'atinoga tau a'oa'oga.

O le Kolisi Fa'ava-o-malo a Chavagnes e ofoina atu se a'oa'oga fa'apitoa e fa'atatau i le tuputupu a'e faaleagaga, amio lelei, ma le mafaufau o tama e ala i le tu'uina atu o a'oa'oga a Peretania ma Falani.

9. Kolisi Grey

  • nofoaga: Bloemfontein, Itumalo Free State o Aferika i Saute

E uiga i le Kolisi Gray

O le Kolisi a Grey o se a'oga fa'a-Peretania ma Aferika mo tama, ua silia ma le 165 tausaga o iai.

O se tasi o aʻoga maualuga ma sili ona aʻoaʻoga i le itumalo Free State. E le gata i lea, o le Kolisi Gray o se tasi o aʻoga sili ona lauiloa i Aferika i Saute.

10. Rift Valley Academy (RVA)

  • nofoaga: Kyabe, Kenya

E uiga i le Rift Valley Academy

Fa'atūina i le 1906, Rift Valley Academy o se a'oga fa'a-Kerisiano e fa'atautaia e le Misiona a Aferika i uta.

O tamaiti aʻoga i le RVA o loʻo aʻoaʻoina e faʻavae i luga o se mataupu faʻavaomalo faʻatasi ma se faʻavae aʻoaʻoga a Amerika i Matu.

Rift Valley Academy na'o le taliaina o tamaiti a'oga o lo'o nonofo i Aferika.

11. Hilton College

  • nofoaga: Hilton, Aferika i Saute

E uiga i le Kolisi o Hilton

O le Kolisi o Hilton o se a'oga fa'a-Kerisiano e le fa'alotu, a'oga tama nofomau atoa, na fa'atuina i le 1872 e Gould Authur Lucas ma Reverend William Orde.

O tausaga o suʻesuʻega i Hilton e taʻua o pepa 1 i le 8.

O le Kolisi o Hilton o se tasi o aʻoga sili ona taugata i Aferika i Saute.

12. Kolisi o St. George

  • nofoaga: Harare, Zimbabwe

E uiga i le Kolisi a St. George

O le Kolisi a St. George o le aoga a tama lauiloa i Zimbabwe, na faavaeina i le 1896 i Bulawayo, ma siitia atu i Harare i le 1927.

O le ulufale atu i le Kolisi o St. George e fa'avae i se su'ega ulufale, e tatau ona ave e ulufale ai i le Form One. 'A' togi i le tulaga masani (O) e mana'omia e ulufale ai i le tulaga ono pito i lalo.

O le Kolisi a St. George e mulimulita'ia le su'ega a Cambridge International Examination (CIE) i le IGCSE, AP, ma le A maualuga.

13. Aoga Fa'avaomalo a Kenya (ISK)

  • nofoaga: Nairobi, Kenya

E uiga i le International School of Kenya

A'oga Fa'ava-o-malo a Kenya ose a'oga tuto'atasi, e leai ni tupe mama Pre K - Vasega 12 na fa'atuina i le 1976. O le ISK o se oloa o se faiga fa'apa'aga fa'atasi i le va o malo o le Iunaite Setete ma Kanata.

A'oga Fa'ava-o-malo a Kenya e ofoina atu a'oga maualuga (Vaega 9 i le 12) ma Vasega 11 ma le 12 Polokalame Fa'avaomalo Fa'avaomalo (IB) Tipiloma.

14. Accra Academy

  • nofoaga: Bubuashie, Accra, Ghana

E uiga i Accra Academy

O le Accra Academy ose aso e le fa'alelotu ma a'oga a tama, na fa'atuina i le 1931.

O le Academy na faʻavaeina e avea o se faʻalapotopotoga aʻoaʻoga maualuga i le 1931 ma maua ai le tulaga o se aʻoga fesoasoani a le Malo i le 1950.

Accra Academy o se tasi o aʻoga 34 i Ghana na faʻatuina aʻo leʻi maua e Ghana lona Tutoatasi mai Peretania.

15. Kolisi o Sagato Ioane

  • nofoaga: Houghton, Johannesburg, Aferika i Saute

E uiga i le Kolisi a St. John

O le Kolisi a St. John ose vasega Kerisiano, aso Aferika ma aoga nofotumau, na faavaeina i le 1898.

E talia e le Aoga na o tama mai le Vasega 0 i le Vasega 12 i le Pre-preparatory, Preparatory, ae talia e le Kolisi tama ma teine ​​i le Bridge Nursery School ma le ono.

15 A'oga Maualuga Maualuga a le Malo i le Lalolagi

16. Thomas Jefferson High School mo Saienisi ma Tekinolosi (TJHSST)

  • nofoaga: Fairfax County, Virginia, US

E uiga i le Aoga Maualuga a Thomas Jefferson mo Saienisi ma Tekinolosi

Fa'atūina i le 1985, Thomas Jefferson High School mo Saienisi ma Tekinolosi ose a'oga maneta fa'akomepiuta a le setete o Virginia o lo'o fa'atautaia e Fairfax County Public Schools.

TJHSST ofo atu se polokalame atoatoa e taulaʻi i matata faasaienisi, matematika ma tekinolosi.

17. A'oga Maneta Maualuga (AMHS)

  • nofoaga: North Charleston, Karolaina i Saute, US

E uiga i Academic Magnet High School

Academic Magnet High School na faavaeina i le vasega lona iva i le 1988 ma faauu ai lana vasega muamua i le 1992.

E fa'atagaina tamaiti a'oga i le AMHS e fa'atatau i le GPA, fa'ata'ita'iina togi o su'ega, se fa'ata'ita'iga tusitusi, ma fautuaga a le faia'oga.

Academic Magnet High School o se vaega o le Itumalo o Charleston County School District.

18. O le Davidson Academy o Nevada

  • nofoaga: Nevada, Iunaite Setete

E uiga i le Davidson Academy o Nevada

Faʻatūina i le 2006, O le Davidson Academy o Nevada na faia mo tamaiti aʻoga maualuga ma aoga maualuga.

E ofoina atu e le Academy se filifiliga a'oa'oga i le tagata lava ia ma se filifiliga a'oa'oga i luga ole laiga. E le pei o a'oga masani, vasega a'oga e fa'atulagaina e ala i tomai, ae le o le matua.

O le Davidson Academy o Nevada e na'o le pau lea o le a'oga maualuga i le Itumalo o le A'oga a Davidson Academy.

19. Aoga Maualuga a le Kolisi o Walter Payton (WPCP)

  • nofoaga: A'ai o Chicago, Ilinoi, US

E uiga i Walter Payton College Preparatory High School

Walter Payton College Preparatory High School o se aʻoga maualuga a le malo, faʻavae i le 2000.

Ua ofoina atu e Payton le numera o le lalolagi, saienisi, gagana a le lalolagi, humanities, faatufugaga, ma polokalame tau aʻoaʻoga.

20. Aʻoga mo Suʻesuʻega Maualuga (SAS)

  • nofoaga: Miami, Florida, Iunaite Setete

E uiga i le A'oga mo Su'esu'ega Maualuga

A'oga mo Su'esu'ega Maualuga o se oloa o se taumafaiga tu'ufa'atasia i le va o Miami-Dade County Public Schools (MDCPS) ma Miami Dade College (MDC), na faavaeina i le 1988.

I le SAS, e fa'amae'a e tamaiti a'oga le lua tausaga mulimuli o le a'oga maualuga (vasega 11 ma le 12) a'o latou maua se fa'ailoga Associate in Arts e lua tausaga mai le Kolisi o Miami Dade.

Ua saunia e le SAS se suiga lagolago tulaga ese i le va o aʻoaʻoga maualuga ma aʻoaʻoga maualuga.

21. Merrol Hyde Magnet School (MHMS)

  • nofoaga: Sumner County, Hendersonville, Tennessee, Iunaite Setete

E uiga i Merrol Hyde Magnet School

Merrol Hyde Magnet School e naʻo le pau lea o le aʻoga maneta i Sumner County, faʻavae i le 2003.

E le pei o isi a'oga fa'aa'oa'oga fa'aleaganu'u, Merrol Hyde Magnet School fa'aaogaina le filosofia a Paideia. O le Paideia e le o se ta'iala mo le a'oa'o atu ae o se filosofia o le a'oa'oina o le tamaitiiti atoa - mafaufau, tino, ma le agaga.

E fa'atagaina tamaiti a'oga i le MHMS e fa'atatau i tulaga filifilia o le 85 pasene po'o le maualuga i le faitau, gagana, ma le numera i luga o se su'ega ulufale fa'apitoa a le atunu'u.

22. Aʻoga a Westminster

  • nofoaga: Lonetona

E uiga i Westminster School

O le Westminster School ose a'oga tuto'atasi ma a'oga aso, o lo'o i totonu o le loto o Lonetona. Ose tasi o a'oga fa'aa'oa'oga anamua ma ta'uta'ua i Lonetona.

Westminster School na'o tama e talia i lalo o le a'oga i lalo o le 7 tausaga ma le a'oga sinia i le 13 tausaga, O teine ​​e auai i le tulaga ono i le 16 tausaga.

23. A'oga Tonbridge

  • nofoaga: Tonbridge, Kent, Egelani

E uiga i Tonbridge School

O le Tonbridge School o se tasi o aʻoga nofotumau a tama i Peretania, na faavaeina i le 1553.

O le A'oga e ofoina atu a'oa'oga fa'aPeretania e o'o atu i le GCSE ma le A maualuga.

O tamaiti a'oga e fa'atagaina i le A'oga Tonbridge e fa'atatau i se su'ega masani e ulufale ai.

24. Le aʻoga maualuga a James Ruse

  • nofoaga: Carlingford, Niu Saute Uelese, Ausetalia

E uiga ia James Ruse Agricultural High School

James Ruse Agricultural High School o se tasi o aʻoga maualuga faʻatoʻaga i Niu Saute Uelese, faʻavae i le 1959.

O le a'oga na amata i le aoga maualuga a tama ma avea ma a'oga fa'atasi i le 1977. I le taimi nei, o James Ruse o lo'o ta'ua lautele o le a'oga maualuga maualuga i Ausetalia.

I le avea ai o se aʻoga filifilia faʻaleaʻoaʻoga, o James Ruse o loʻo i ai se faiga faʻatauvaʻa faʻatagaina. O tagata talosaga e tatau ona avea ma tagatanuu Ausetalia poʻo Niu Sila poʻo tagata nofomau i Niu Saute Uelese.

25. Aoga Maualuluga Tama a Sini i Matu (NSBHS)

  • nofoaga: Crows Nest, Sini, New South Wales, Ausetalia

E uiga i North Sydney Boys High School

North Sydney Boys High School o se itupa e tasi, a'oga tulaga lua e filifilia i le a'oga.

Na faavaeina i le 1915, o le amataga o North Sydney Boys High School e mafai ona toe maua i tua i North Sydney Public School.

Na vaeluaina le Aoga a le Malo o Sini i Matu ona o le tumutumu. E lua a'oga eseese na fa'atuina: North Sydney Girls High School i le 1914 ma North Sydney Boys School i le 1915.

O le ulufale i le Tausaga 7 e ofo mai e fua i su'ega a le setete atoa na fa'atautaia e iunite a Tamaiti A'oga Maualuga a le Matagaluega o A'oga.

O tagata talosaga e tatau ona avea ma tagatanuu poʻo tagata nofomau o Ausetalia, Niu Sila, poʻo tagata nofomau o Norfolk Island. E le gata i lea, o matua poʻo le taʻitaʻiga e tatau ona nonofo i Niu Saute Uelese.

26. Aoga Maualuga a Hornsby Girls

  • nofoaga: Hornsby, Sini, New South Wales, Ausetalia

E uiga i Hornsby Girls High School

O le A'oga Maualuga a Hornsby Girls o se a'oga lua e filifilia i le itupa e tasi, na fa'atuina i le 1930.

I le avea ai o se a'oga filifilia fa'aa'oa'oga, o le ulufale atu i le Tausaga 7 e faia lea i se su'ega e fa'atautaia e le High Performing Students Unit a le NSW Department of Education.

27. Perth Aoga Fou

  • nofoaga: Perth, Western Australia

E uiga i Perth Modern School

Perth Modern School ose a'oga fa'aa'oa'oga fa'aa'oa'oga fa'aa'oa'oga maualuga filifilia, fa'atūina i le 1909. Na'o le pau lea o le a'oga fa'aa'oa'oga a le malo i Ausetalia i Sisifo.

Ole ulufale ile a'oga e fa'avae ile su'ega na fa'atautaia e le Gifted and Talented (GAT) ile WA Department of Education.

28. Aoga a le Tupu Edward VII

  • ituaiga: Aoga a le malo
  • nofoaga: Johannesburg, Aferika i Saute

E uiga i le Aoga a le Tupu Eteuati VII

Fa'atūina i le 1902, King Edward VII School o se a'oga maualuga fa'aPeretania lautele mo tama, e tautuaina tamaiti a'oga i vasega 8 i le 12.

O se tasi o fa'amoemoega a le KES o le tu'uina atu lea o se a'oa'oga paleni ma lautele fa'avae e maua ai e tamaiti a'oga le atina'e fa'aleagaga, amio, agafesootai, ma tu ma aga.

I le KES, ua saunia tamaiti aoga mo avanoa, matafaioi, ma aafiaga o le olaga matua.

29. Prince Edward School

  • nofoaga: Harare, Zimbabwe

E uiga i le Prince Edward School

O le Prince Edward School o se aoga nofotumau ma aoga aso mo tama i le va o le 13 ma le 19 tausaga.

Na faavaeina i le 1897 e pei o Salisbury Grammar, toe faaigoa Salisbury High School i le 1906, ma talia lona igoa i le taimi nei i le 1925 ina ua asia e Edward, Prince of Wales.

O le A'oga a Prince Edward o le a'oga lona lua a tama matutua i Harare ma Zimbabwe pe a uma le Kolisi o St. George.

30. Kolisi Adisadel

  • nofoaga: Cape Coast, Ghana

E uiga i le Kolisi a Adisadel

O le Kolisi o Adisadel o se aoga maualuga e 3 tausaga mo tama, na faavaeina i le 1910 e le Sosaiete o le Faasalalauina o le Talalelei (SPG).

O le ulufale atu i le Kolisi a Adisadel e matua tauva, ona o le siʻitia o le manaʻoga mo avanoa faʻatapulaʻa. O le iʻuga, naʻo le afa o tagata talosaga e ulufale i le Kolisi Adisadel.

O tagata talosaga mai le Aoga Maualuga Maualuga e tatau ona maua a itiiti mai o le vasega tasi i le ono mataupu o le Su'ega Tusipasi A'oa'oga (BECE) ofo mai e le West African Examination Council. E tatau i tagata talosaga mai fafo ona tuʻuina atu faʻamaoniga tutusa ma le Ghanaian BECE.

O le Kolisi a Adisadel o se tasi o aʻoga maualuga maualuga i Aferika.

Fesili Fai soo e uiga i Aoga Maualuga Maualuga a le Lalolagi

O le a le mea e fai ai se A'oga Lelei?

O se a'oga lelei e tatau ona i ai uiga nei: Faiaoga fa'apolofesa talafeagai Se si'osi'omaga fa'aa'oa'oina lelei Ta'ita'iga lelei ile a'oga O se fa'amaumauga o fa'atinoga lelei i su'ega fa'ata'atia E tatau ona fa'amalosia gaioiga fa'aopoopo.

O le fea atunuu e sili ona lelei a'oga maualuluga?

US o le fale i le tele o aoga maualuga sili i le lalolagi. E le gata i lea, o le US ua lauiloa e sili ona lelei aʻoaʻoga.

E leai ni aoga a le malo maualuga?

O le tele o Aoga Maualuga a le Malo e le totogia pili. E tatau ona totogi e tamaiti aʻoga isi pili e pei o felauaiga, toniga, tusi, ma pili ile fale talimalo.

O le fea atunuu i Aferika e sili ona lelei aʻoga maualuga?

Aferika i Saute o le fale o le tele o aoga maualuga sili ona lelei i Aferika ma o loʻo i ai foi aʻoaʻoga sili ona lelei i Aferika.

E maua e Aoga Maualuga ni sikolasipi?

O le tele o aʻoga maualuga e tuʻuina atu avanoa sikolasipi i tamaiti aʻoga e lelei aʻoaʻoga ma e iai manaʻoga tau tupe.

Matou te fautuaina foi:

iʻuga

Pe o e fuafua e te alu i se aoga maualuga tumaoti pe a le malo, ia mautinoa e te filifilia se aʻoga e maua ai aʻoaʻoga maualuga.

Afai o e feagai ma faigata i le faʻatupeina o lau aʻoga, e te mafaia talosaga mo sikolasipi pe lesitala i aoga e leai ni pili.

O le fea a'oga i lenei tusiga e sili ona e fiafia i ai pe e te mana'o e alu i ai? E masani lava, o le a sou manatu e uiga i aʻoga maualuga uma o loʻo lisiina i lenei tusiga?

Ta'u mai ou manatu po'o fesili i le Vaega o Fa'amatalaga i lalo.